Croatian
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z

NutropinAq (somatropin) – Sažetak opisa svojstava lijeka - H01AC01

Updated on site: 08-Oct-2017

Naziv lijekaNutropinAq
ATK šifraH01AC01
Tvarsomatropin
ProizvođačIpsen Pharma

1.NAZIV LIJEKA

NutropinAq 10 mg/2 ml (30 IU) otopina za injekciju

2.KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Jedan ml sadrži 5 mg somatropina*

Jedan uložak sadrži 10 mg (30 IU) somatropina

* Somatropin je ljudski hormon rasta proizveden tehnologijom rekombinantne DNK u stanicama

Escherichiae coli.

Za cjeloviti popis pomoćnih tvari, vidjeti dio 6.1.

3.FARMACEUTSKI OBLIK

Otopina za injekciju.

Bistra i bezbojna otopina.

4.KLINIČKI PODACI

4.1Terapijske indikacije

Pedijatrijska populacija

-Dugoročno liječenje djece sa zastojem rasta zbog neodgovarajućeg lučenja endogenog hormona rasta.

-Dugoročno liječenje djevojčica od druge godine života sa zastojem rasta zbog Turnerovog sindroma.

-Liječenje predpubertetske djece sa zastojem rasta zbog kronične bubrežne insuficijencije sve do trenutka transplantacije bubrega.

Odrasli

-Nadoknada endogenog hormona rasta u odraslih s nedostatkom hormona rasta bilo dječje bilo odrasle etiologije. Nedostatak hormona rasta treba potvrditi na odgovarajući način prije početka samog liječenja.

U odraslih osoba s nedostatkom hormona rasta dijagnozu treba utvrditi ovisno o etiologiji: Početak bolesti u odrasloj dobi: Bolesnik mora imati nedostatak hormona rasta kao rezultat bolesti hipotalamusa ili hipofize i dijagnosticiran nedostatak barem jednog drugog hormona

(osim prolaktina). Test na nedostatak hormona rasta ne smije se provoditi sve dok se ne započne odgovarajuća nadomjesna terapija za nedostatak drugog hormona.

Početak bolesti u dječjoj dobi: Bolesnike koji su kao djeca imali nedostatak hormona rasta treba ponovno ispitati kako bi se potvrdio nedostatak hormona rasta u odrasloj dobi prije početka nadomjesne terapije s lijekom NutropinAq.

4.2Doziranje i način primjene

Dijagnostiku i liječenje somatropinom trebaju započeti i nadzirati liječnici koji imaju iskustva u dijagnosticiranju i liječenju bolesnika s terapijskom indikacijom za uporabu.

Doziranje

Raspored doziranja i primjene lijeka NutropinAq treba prilagoditi svakom pojedinom bolesniku.

Pedijatrijska populacija

Zastoj rasta kod djece zbog neodgovarajućeg lučenja hormona rasta

0,025 – 0,035 mg/kg tjelesne težine supkutanom injekcijom jednom na dan.

Liječenje somatotropinom treba nastaviti kod djece i adolescenata sve do zatvaranja njihovih epifiza.

Zastoj rasta povezan s Turnerovim sindromom

Do 0,05 mg/kg tjelesne težine supkutanom injekcijom jednom na dan.

Liječenje somatotropinom treba nastaviti kod djece i adolescenata sve do zatvaranja njihovih epifiza.

Zastoj rasta povezan s kroničnom bubrežnom insuficijencijom

Do 0,05 mg/kg tjelesne težine supkutanom injekcijom jednom na dan.

Liječenje somatotropinom treba nastaviti kod djece i adolescenata sve dok se njihove epifize ne zatvore ili do trenutka transplantacije bubrega.

Odrasli

Nedostatak hormona rasta u odraslih

Na početku liječenja somatotropinom, preporučuju se niske početne doze od 0,15 do 0,3 mg supkutanom injekcijom jednom na dan. Dozu treba prilagođavati postupno i nadzirati kontroliranjem vrijednosti inzulin sličnog faktora rasta (IGF-I). Preporučena konačna doza rijetko premašuje 1,0 mg/danu. Općenito treba primjenjivati najnižu učinkovitu dozu. Kod pretilih bolesnika, mogu biti potrebne niže doze.

Način primjene

Otopinu za injekciju treba primjenjivati supkutano svaki dan. Mjesto ubrizgavanja treba mijenjati.

Potreban je oprez pri rukovanju ili primjeni lijeka

NutropinAq se isporučuje kao višedozna otopina. Nakon vađenja iz hladnjaka, sadržaj se ne smije primijeniti ako je otopina mutna. Lagano okrećite. Nemojte snažno tresti bočicu jer može doći do denaturacije proteina. NutropinAq je namijenjen samo za primjenu NutropinAq brizgalicom.

Za upute za uporabu i rukovanje lijekom, vidjeti dio 6.6.

4.3Kontraindikacije

Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

Somatropin se ne smije koristiti za poticanje rasta u bolesnika sa zatvorenim epifizama.

Somatropin se ne smije koristiti u slučaju potvrđene tumorske aktivnosti. Intrakranijalni tumori moraju biti inaktivni, a antitumorsko liječenje završeno prije početka liječenja hormonom rasta. Liječenje treba prekinuti u slučaju dokazanog rasta tumora.

Liječenje hormonom rasta ne smije se započinjati kod bolesnika s akutnom teškom bolešću zbog komplikacija nakon kirurških zahvata na otvorenom srcu ili abdomenu, višestrukih trauma ili u bolesnika s akutnim respiratornim zatajenjem.

4.4Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi

Maksimalna preporučena dnevna doza ne smije se premašiti (vidjeti dio 4.2).

Novotvorine

U bolesnika s prethodnom zloćudnom bolesti potrebno je posvetiti posebnu pozornost znakovima i simptomima povratka zloćudne bolesti.

Bolesnike s postojećim tumorima ili nedostatkom hormona rasta zbog intrakranijalne lezije treba redovito pregledavati zbog provjere progresije ili povratka osnovne bolesti. Zabilježen je povećani rizik od druge novotvorine kod bolesnika koji su preživjeli karcinom u djetinjstvu, ako su liječeni somatotropinom nakon njihove prve novotvorine. Kod bolesnika liječenih zračenjem glave zbog prve novotvorine najčešći tipovi sekundarnih novotvorina bili su intrakranijalni tumori, posebice meningeomi.

Prader-Willi sindrom

NutropinAq nije indiciran za dugoročno liječenje pedijatrijskih bolesnika koji imaju zastoj rasta zbog genetički potvrđenog Prader-Willi sindroma osim ako im nije dijagnosticiran i nedostatak hormona rasta. Također postoje izvješća o apneji u snu i iznenadnoj smrti nakon početka liječenja hormonom rasta kod pedijatrijskih bolesnika s Prader-Willi sindromom koji su imali jedan ili više sljedećih faktora rizika: tešku pretilost, opstrukcije gornjih dišnih putova ili apneje u snu u anamnezi ili neidentificiranu infekciju dišnih putova.

Akutna kritična bolest

Učinci hormona rasta na oporavak proučavani su u dva placebom kontrolirana klinička ispitivanja koja su uključivala 522 odrasla bolesnika koji su bili kritično bolesni zbog komplikacija nakon kirurških zahvata na otvorenom srcu ili abdomenu, višestrukih ozljeda u nesrećama ili koji su imali akutno zatajenje disanja. Smrtnost je bila viša (41,9 % nasuprot 19,3 %) među bolesnicima liječenim hormonom rasta (doze od 5,3 - 8 mg/dan) u usporedbi s onima koji su primali placebo.

Neškodljivost nastavka liječenja somatotropinom kod bolesnika s akutnom kritičnom bolesti u jedinicama intenzivne njege zbog komplikacija nakon kirurških zahvata na otvorenom srcu ili abdomenu, višestrukih ozljeda u nesrećama ili akutnog zatajenja disanja nije utvrđena. Stoga je potrebno pomno procijeniti odnos koristi i rizika za nastavak liječenja.

Kronično zatajenje bubrega

Bolesnike sa nedostatkom hormona rasta zbog kroničnog zatajenja bubrega treba periodično pregledavati kako bi se uočila pojava bubrežne osteodistrofije. Skliznuće epifiza glava femoralnih kostiju i aseptička nekroza glave femura mogu se zapaziti kod djece s uznapredovalom bubrežnom osteodistrofijom i nedostatkom hormona rasta te nije sigurno hoće li liječenje hormonom rasta utjecati na te probleme. Liječnici i roditelji trebaju biti pozorni na razvoj šepavosti ili na pritužbe na bol u kuku ili koljenu kod bolesnika liječenih lijekom NutropinAq.

Skolioza

Skolioza može napredovati kod bilo kojeg djeteta s ubrzanim rastom. Tijekom liječenja potrebno je pratiti znakove skolioze. Međutim, nije utvrđeno da liječenje hormonom rasta povećava incidenciju ili ozbiljnost skolioze.

Kontrola glikemije

S obzirom da somatropin može reducirati osjetljivost na inzulin bolesnike treba nadzirati zbog moguće pojave intolerancije glukoze. Kod bolesnika sa šećernom bolesti dozu inzulina možda će trebati prilagoditi nakon početka liječenja lijekom NutropinAq. Bolesnike s dijabetesom ili intolerancijom glukoze treba pomno nadzirati tijekom liječenja somatropinom. Liječenje somatropinom nije indicirano kod dijabetičara s aktivnom proliferativnom ili ozbiljnom neproliferativnom retinopatijom.

Intrakranijalna hipertenzija

Intrakranijalna hipertenzija s edemom papile, promjenama vida, glavoboljom, mučninom i/ili povraćanjem prijavljena je kod malog broja bolesnika liječenih somatropinom. Simptomi se obično javljaju unutar prvih osam tjedana od početka liječenja lijekom NutropinAq. U svim prijavljenim slučajevima znakovi i simptomi povezani s intrakranijalnom hipertenzijom povukli su se nakon smanjenja doze somatropina ili prekida liječenja. Pregled očne pozadine preporučuje se na početku liječenja te periodično tijekom liječenja.

Hipotireoza

Hipotireoza se može razviti tijekom liječenja somatropinom, a neliječena hipotireoza može spriječiti optimalni odgovor na NutropinAq. Stoga bolesnicima treba periodično kontrolirati funkciju štitne

žlijezde i te ih prema potrebi liječiti tiroidnim hormonima. Bolesnike s ozbiljnom hipotireozom treba liječiti na odgovarajući način prije početka terapije lijekom NutropinAq.

Transplantacija bubrega

S obzirom da liječenje somatropinom nakon transplantacije bubrega nije ispitano na odgovarajući način, nakon takvog kirurškog zahvata potrebno je prekinuti liječenje NutropinAq.

Primjena glukokortikoida

Istovremeno liječenje glukokortikoidima inhibira učinke lijeka NutropinAq na poticanje rasta. Bolesnicima s nedostatkom ACTH treba pažljivo prilagoditi nadomjestno liječenje glukokortikoidima kako bi se izbjegao bilo koji inhibitorni učinak na rast. Primjena NutropinAqa kod bolesnika s kroničnom insuficijencijom bubrega koji primaju terapiju glukokortikoidima nije ispitana.

Leukemija

Leukemija je zabilježena kod malog broja bolesnika s nedostatkom hormona rasta koji su liječeni hormonom rasta. Uzročna povezanost s liječenjem somatropinom nije utvrđena.

Pankreatitis u djece

Djeca liječena somatropinom imaju povećani rizik od razvoja pankreatitisa u usporedbi s odraslim bolesnicima. Iako je rijedak, pankreatitis treba uzeti u obzir kod djece koja se liječe somatropinom, a imaju bolove u abdomenu.

Pomoćne tvari

Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol natrija (23 mg) po ulošku, tj. u biti “ne sadrži natrij”.

4.5Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija

Ograničeni objavljeni podaci ukazuju da liječenje hormonom rasta povećava citokromom P450 posredovan klirens antipirina kod ljudi. Preporučuju se kontrole kad se somatotropin primjenjuje u kombinaciji s lijekovima za koje se zna da se metaboliziraju jetrenim enzimima CYP450, kao što su kortikosteroidi, spolni hormoni, antikonvulzivi i ciklosporin.

Kod bolesnika liječenih somatropinom može se otkriti prethodno nedijagnosticirani središnji

(sekundarni) hipoadrenalizam tako da može biti potrebna nadomjesna terapija glukokortikoidima.

Pored toga, bolesnicima koji se liječe nadomjesnom terapijom glukokortikoidima zbog prethodno nedijagnosticiranog hipoadrenalizma može biti potrebno povećanje doze održavanja ili doze u stresu nakon početka liječenja somatropinom (vidjeti dio 4.4).

Kod bolesnika s dijabetesom melitusom kojima su potrebni lijekovi, doza inzulina i/ili peroralnih hipoglikemika možda će se trebati prilagoditi početkom liječenja somatropinom (vidjeti dio 4.4).

4.6Plodnost, trudnoća i dojenje

Trudnoća

Nema podataka ili su podaci o primjeni kod trudnica ograničeni. Stoga, potencijalni rizik za ljude nije poznat.

Ispitivanja na životinjama su nedostatna za konačan zaključak o reproduktivnoj toksičnosti (vidjeti dio

5.3).

Somatotropin se ne preporučuje tijekom trudnoće te u slučaju iste treba prekinuti njegovu primjenu. Tijekom trudnoće majčin somatotropin će većinom biti zamijenjen posteljičnim hormonom rasta.

Dojenje

Nije poznato izlučuje li se somatropin/njegovi metaboliti u majčino mlijeko. Nisu dostupni podaci za

životinje.

Potreban je oprez ako se tijekom dojenja uzima NutropinAq.

Plodnost

Učinak NutropinAqa nije procijenjen u standardnim ispitivanjima plodnosti na životinjama (vidjeti dio 5.3) ili u kliničkim ispitivanjima.

4.7Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima

Somatropin nema poznatih utjecaja na sposobnost upravljanja vozilima i rada na strojevima.

4.8Nuspojave

Sažetak sigurnosnog profila

Nuspojave prijavljene kod odraslih i djece koji primaju Nutropin, NutropinAq, Nutropin Depot ili Protropin (somatrem) navedene su u tablici u nastavku, a na temelju iskustva iz kliničkih ispitivanja svih odobrenih indikacija (642 bolesnika) i izvješća nakon stavljanja lijeka u promet koja su uključivala ankete praćenja (Američka nacionalna studija o rastu - National Cooperative Growth Study [NCGS] u 35 344 bolesnika). Približno 2,5% bolesnika iz tog ispitivanja iskusilo je nuspojave povezane s lijekom.

Najčešće zabilježene nuspojave iz glavnog i suportivnih kliničkih ispitivanja bile su hipotireoza, smanjena tolerancija glukoze, glavobolja, hipertonija, artralgija, mialgija, periferni edem, astenija, reakcije na mjestu injekcije i prisutnost protutijela specifičnih za lijek.

Najozbiljnije nuspojave iz glavnog i suportivnih kliničkih ispitivanja bile su novotvorine i intrakranijalna hipertenzija.

Novotvorine (zloćudne i dobroćudne) prijavljene su u glavnom i suportivnim kliničkim ispitivanjima i u izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet (vidjeti dijelove 4.3 i 4.4). Većina prijavljenih novotvorina bile su recidivi prethodnih novotvorina i sekundarne.novotvorine

Intrakranijalna hipertenzija prijavljena je u izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet. Obično se povezuje s edemom papile, promjenama vida, glavoboljom, mučninom i/ili povraćanjem i simptomima koji se obično javljaju unutar osam tjedana nakon početka liječenja lijekom NutropinAq.

NutropinAq smanjuje osjetljivost na inzulin; oštećenje tolerancije na glukozu prijavljeno je i u glavnom i u suportivnim kliničkim ispitivanjima te u izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet . Pojava dijabetesa melitusa i hiperglikemije prijavljene su u izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet

(vidjeti dio 4.4).

Reakcije na mjestu injekcije poput krvarenja, atrofije, urtikarije i pruritusa prijavljene su u glavnom i suportivnim kliničkim ispitivanjima i/ili izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet. Ti se događaji mogu izbjeći pravilnom tehnikom ubrizgavnja i promjenom mjesta ubrizgavanja.

Mali postotak bolesnika može razviti protutijela na protein somatropin. Kapacitet vezivanja protutijela na hormon rasta bio je niži od 2 mg/l kod ispitanika koji su primali NutropinAq što nije bilo povezano s negativnim utjecajima na hormon rasta.

Tablični sažetak nuspojava

Tablica 1 sadrži vrlo često (≥ 1/10), često (≥ 1/100, <1/10), manje često (≥ 1/1000, <1/100); i rijetko (≥ 1/10,000, <1/1,000) nuspojave koje su se javile u kliničkim ispitivanjima i izvješćima nakon stavljanja lijeka u promet. Unutar svake skupine učestalosti, nuspojave su prikazane od ozbiljnijih prema manje ozbiljnjim. Nakon odobrenja za stavljanje u promet lijeka NutropinAq utvrđene su i druge nuspojave. S obzirom da se te reakcije prijavljuju dobrovoljno u populaciji neodređene veličine, nije moguće pouzdano procijeniti njihovu učestalost.

Klasifikacija

Reakcije primijećene u glavnom i

Reakcije uočene nakon stavljanja

organskih sustava

suportivnim kliničkim

lijeka u promet

 

ispitivanjima (u 642 bolesnika)

 

 

 

 

Dobroćudne, zloćudne i

Manje često: zloćudne novotvorine,

Rijetko: recidiv zloćudne

nespecificirane

dobroćudne novotvorine

novotvorine, melanocitni nevus

novotvorine (uključujući

 

 

ciste i polipe)

 

 

Poremećaji krvi i

Manje često: anemija

 

limfnog sustava

 

 

Endokrini poremećaji

Često: hipotireoza

Rijetko: hipotireoza

Poremećaji

Često: smanjena tolerancija glukoze

Rijetko: dijabetes melitus,

metabolizma i prehrane

Manje često: hipoglikemija,

hiperglikemije, hipoglikemija,

 

hiperfosfatemija

smanjena tolerancija glukoze

Psihijatrijski poremećaji

Manje često: poremećaj osobnosti

Rijetko: poremećaji ponašanja,

 

 

depresija, nesanica

 

 

 

Poremećaji živčanog

Često: glavobolja, hipertonija

Manje često: glavobolja

sustava

Manje često: sindrom karpalnog

Rijetko: benigna intrakranijalna

 

tunela, pospanost, nistagmus

hipertenzija, povećan intrakranijalni

 

 

tlak, migrena, sindrom karpalnog

 

 

tunela, parestezija, omaglica

Poremećaji oka

Manje često: edem papile, diplopija

Rijetko: edem papile, zamućeni vid

Poremećaji uha i

Manje često: vrtoglavica

 

labirinta

 

 

Srčani poremećaji

Manje često: tahikardija

 

Krvožilni poremećaji

Manje često: hipertenzija

Rijetko: hipertenzija

Poremećaji dišnog

 

Rijetko: hipertrofija tonzila

sustava, prsišta i

 

Manje često: hipertrofija adenoida

sredoprsja

 

 

Poremećaji probavnog

Manje često: bol u trbuhu,

Rijetko: bol u trbuhu, proljev,

sustava

povraćanje, mučnina, flatulencija

mučnina, povraćanje

Poremećaji kože i

Manje često: eksfolijativni dermatitis,

Rijetko: generalizirani osip,

potkožnog tkiva

atrofija kože, hipertrofija kože,

urtikarija, osip

 

hirzutizam, lipodistrofija, urtikarija

 

Poremećaji mišićno-

Vrlo često u odraslih, često u djece:

Manje često: skliznuće epifiza

koštanog i vezivnog

artralgija, mialgija

glava femura, napredovanje

tkiva

Manje često: atrofija mišića, bol u

skolioze, artralgija

 

kostima

Rijetko: nenormalni razvoj kostiju,

 

 

osteohondroza, slabost mišića, bol u

 

 

ekstremitetima

Poremećaji bubrega i

Manje često: urinarna inkontinencija,

 

mokraćnog sustava

polakisurija, poliurija, abnormalnosti

 

 

urina

 

Poremećaji

Manje često: krvarenje iz maternice,

Rijetko: ginekomastija

reproduktivnog sustava

iscjedak iz rodnice

 

i dojki

 

 

Opći poremećaji i

Vrlo često u odraslih, često u djece:

Manje često: periferni edem, edem,

reakcije na mjestu

periferni edem, edem

reakcija na mjestu injiciranja

primjene

Često: astenija, reakcija na mjestu

(iritacija, bol)

 

injiciranja

Rijetko: astenija, edem lica, umor,

 

Manje često: krvarenje na mjestu

iritabilnost, bol, pireksija, reakcija

 

injekcije, atrofija na mjestu

na mjestu ubrizgavanja (krvarenje,

 

injiciranja, masa nakupina na mjestu

hematom, atrofija, urtikarija,

 

ubrizgavanja, hipertrofija

pruritus, oticanje, eritem)

 

 

 

Pretrage

Često: prisutnost specifičnih

Rijetko: povišena glukoza u krvi,

 

protutijela na lijekove

povišena tjelesna težina

 

 

 

Opis odabranih nuspojava

Novotvorine

Tijekom liječenje hormonom rasta postoji rizik od razvoja novotvorina. Osnovni rizik varira u skladu s osnovnim uzrokom manjka hormona rasta (primjerice, sekundarno u odnosu na intrakranijalnu leziju), povezanim komorbiditetima i poduzetom liječenju (liječenjima). Liječenje NutropinAq ne smije se započeti kada postoji dokaz tumorske aktivnosti. Bolesnike s postojećim tumorima ili nedostatkom hormona rasta zbog intrakranijalne lezije treba redovito pregledavati zbog provjere progresije ili povratka osnovne bolesti. Liječenje treba prekinuti u slučaju dokazanog rasta tumora.

Intrakranijalna hipertenzija

U svim prijavljenim slučajevima znakovi i simptomi povezani s intrakranijalnom hipertenzijom povukli su se nakon smanjenja doze NutropinAq ili prekida liječenja (vidjeti dio 4.4). Pregled fundoskopom preporučuje se na početku liječenja te periodički tijekom liječenja.

Hipotireoza

Hipotireoza se može razviti tijekom liječenja NutropinAq, a neliječena hipotireoza može spriječiti optimalni odgovor na NutropinAq. Stoga bolesnicima treba periodično kontrolirati funkciju štitne žlijezde te ih prema potrebi liječiti tiroidnim hormonima. Bolesnike s ozbiljnom hipotireozom treba liječiti na odgovarajući način prije početka terapije NutropinAq.

Kontrola glikemije

S obzirom da NutropinAq može smanjiti osjetljivost na inzulin, bolesnike treba nadzirati u slučaju pojave intolerancije glukoze. Za bolesnike s dijabetesom melitusom dozu inzulina će možda biti potrebno prilagoditi nakon početka liječenja lijekom NutropinAq. Bolesnike s dijabetesom ili intolerancijom glukoze treba pomno nadzirati tijekom liječenja somatropinom.

Reakcije na mjestu ubrizgavanja

Reakcije na mjestu ubrizgavanja mogu se izbjeći primjenom pravilne tehnike ubrizgavanja i zamjenom mjesta ubrizgavanja.

Skliznuće epifiza glava femura

Bolesnici s endokrinološkim poremećajima skloniji su razvoju skliznuća epifize glave femura.

Nuspojave iz kliničkih ispitivanja specifične za indikacije

Pedijatrijska populacija

Djeca s nedostatkom hormona rasta zbog neodgovarajućeg lučenja hormona (n=236).

Često: Novotvorine središnjeg živčanog sustava (2 bolesnika imala su recidiv meduloblastoma, 1 bolesnik histiocitoma). Vidjeti također dio 4,4.

Djevojke sa zastojem rasta povezanim s Turnerovim sindromom (n=108)

Često: menoragija.

Djeca sa zastojem rasta povezanim s kroničnom insuficijencijom bubrega (n=171)

Često: bubrežno zatajenje, peritonitis, osteonekroza, porast kreatinina u krvi. Vjerojatnije je da će se kod djece s kroničnom insuficijencijom bubrega, a koja primaju NutropinAq, razviti intrakranijalna hipertenzija iako djeca s organskim nedostatkom hormona rasta i Turnerovim sindromom također imaju povećanu incidenciju. Najveći je rizik na početku liječenja.

Odrasli

Odrasli s nedostatkom hormona rasta (n=127)

Vrlo često: Parestezija.

Često: hiperglikemija, hiperlipidemija, nesanica, poremećaji sinovije, artroza, slabost u mišićima, bol u leđima, bol u prsima, ginekomastija.

Prijavljivanje sumnji na nuspojave

Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojava navedenog u Dodatku V.

4.9Predoziranje

Simptomi

Akutno predoziranje može uzrokovati hiperglikemiju. Dugoročno predoziranje može uzrokovati znakove i simptome gigantizma i/ili akromegalije što je u skladu s poznatim učincima viška hormona rasta.

Liječenje

Liječenje je simptomatsko i suportivno. Ne postoji antidot za predoziranje somatropinom. Preporučuje se nadzirati funkciju štitne žlijezde nakon predoziranja.

5.FARMAKOLOŠKA SVOJSTVA

5.1Farmakodinamička svojstva

Farmakoterapijska skupina: Hormoni hipofize i hipotalamusa i analozi, somatropin i analozi, ATK oznaka: H01 AC 01

Mehanizam djelovanja

Somatropin stimulira brzinu rasta i povećava konačnu visinu kod djece kojima nedostaje endogeni hormon rasta, kod djece koji imaju zastoj rasta zbog Turnerova sindroma ili kroničnog bubrežnog zatajenja. Liječenje manjka hormona rasta somatotropinom kod odraslih rezultira smanjenjem mase masnog tkiva, povećanjem nemasnog tkiva, te povećanoj mineralnoj gustoći kostiju. Izmjene u metabolizmu kod ovih bolesnika uključuju normalizaciju serumskih razina IGF-I.

Farmakodinamički učinci

Neklinički i klinički testovi in vitro i in vivo pokazali su da je somatropin terapijski ekvivalent humanog hormona rasta kojim upravlja hipofiza.

Akcije koje su išle u prilog humanom hormonu rasta uključuju:

Rast tkiva

1.Rast kostura: hormon rasta i njegov medijator IGF-I stimuliraju rast kostura kod djece s nedostatkom hormona rasta učinkom na epifizne zone rasta dugih kostiju. To rezultira u mjerljivom porastu duljine tijela sve dok se zone rasta ne spoje pred kraj puberteta.

2.Rast stanica: Liječenje somatropinom rezultira u porastu i broja i veličine stanica poprečnoprugastih mišića.

3.Rast organa: Hormon rasta povećava veličinu unutarnjih organa, uključujući i bubrege kao i masu eritrocita.

Metabolizam proteina

Linearni rast olakšan je djelomično sintezom proteina koju stimulira hormon rasta. To se odražava retencijom dušika kako je prikazano padom izlučivanja dušika urinom i smanjenjem razine ureje u krvi tijekom liječenja hormonom rasta.

Metabolizam ugljikohidrata

Bolesnici s neodgovarajućim lučenjem hormona rasta ponekad osjete hipoglikemiju natašte koja se poboljšava uz liječenje somatropinom. Liječenje hormonom rasta može smanjiti osjetljivost na inzulin i oštetiti toleranciju glukoze.

Metabolizam minerala

Somatropin uzrokuje retenciju natrija, kalija i fosfora. Serumske koncentracije anorganskog fosfora povećavaju se kod bolesnika s nedostatkom hormona rasta nakon liječenja lijekom NutropinAq zbog metaboličke aktivnosti povezane s rastom kostiju i povećanom tubularnom reapsorpcijom u bubrezima. Somatropin ne mijenja znatno serumski kalcij. Odrasle osobe s nedostatkom hormona rasta imaju nisku mineralnu gustoću kostiju, a kod bolesnika koji imaju problema s rastom od djetinjstva dokazano je da NutropinAq povećava mineralnu gustoću kostiju kralježnice ovisno o dozi.

Metabolizam vezivnog tkiva

Somatropin stimulira sintezu hondroitin sulfata i kolagena kao i izlučivanje hidroksiprolina mokraćom.

Sastav tijela

Odrasli bolesnici s nedostatkom hormona rasta liječeni somatropinom u prosječnoj dozi od

0,014 mg/kg tjelesne težine dnevno pokazuju smanjenje masnog tkiva i povećanje nemasnog tkiva. Kad se ove izmjene spoje s porastom ukupne količine vode i koštane mase ukupni učinak liječenja somatropinom je izmjena sastava tijela što je učinak koji se održava uz kontinuirano liječenje.

Klinička djelotvornost i sigurnost

Zastoj rasta u djece

Provedena su dva glavna, otvorena, nekontrolirana, multicentrična ispitivanja. Jedno isključivo na prethodno neliječenim bolesnicima (n=67) i drugo na prethodno neliječenim bolesnicima (n=63) i na djeci koja su prethodno liječena somatropinom (n=9). Doza u oba ispitivanja iznosila je

0,043 mg/kg/dan, primijenjeno supkutano (s.c.). Doze koje se koriste u ovim studijama u SAD-u sukladne su s režimom doziranja odobrenim u SAD-u. Od uključenih 139 bolesnika, njih 129 dovršilo je prvih 12 mjeseci liječenja s prosječnim vremenom liječenja od 3,2 i 4,6 godina i ukupnim izlaganjem od 542 bolesničke godine. U oba ispitivanja došlo je do znatnog poboljšanja stope rasta prethodno neliječenih bolesnika s povećanjima od 4,2 do 10,9 cm/godinu i od 4,8 do 11,2 cm/godinu kod drugog ispitivanja u 12. mjesecu. Stopa rasta smanjena je nakon prve godine u oba ispitivanja ali je nastavila biti veća od razina prije liječenja do 48. mjeseca liječenja (7,1 cm/godinu). Standardna devijacija visine poboljšava se svake godine rastući od -3,0 do -2,7 na početku pa do -1,0 do -0,8 u 36. mjesecu. Poboljšanja u rastu nisu bila popraćena pretjeranim napredovanjem u rastu kosti koji bi ugrozio potencijal budućeg rasta. Predviđena visina odrasle osobe povećala se s 157,7-161,0 cm na početku do 161,4-167,4 cm u 12. mjesecu i 166,2-171,1 cm u 36. mjesecu.

Podaci koji potvrđuju dobivene rezultate dobiveni su iz druga dva ispitivanja u kojima su bolesnici primali dozu od 0,3 ili 0,6 mg/kg/tjednu kao dnevne injekcije ili tri puta tjedno ili 0,029 mg/kg/danu.

Podaci o standardnim devijacijama stopa rasta i visine uglavnom su bili slični onima u glavnom ispitivanju.

Za 51 bolesnika koji su postigli skoro očekivanu visinu odrasle dobi nakon prosječnog trajanja liječenja od 6 godina kod muškaraca i 5 godina kod žena, standardna devijacija visine skoro očekivane visine odrasle dobi iznosila je -0,7 u muškaraca i -1,2 u žena.

Razine IGF-I povećale su se s početne vrijednosti 43 ng/ml do 252 ng/ml u 36 mjeseci što se približava normalnim razinama izloženosti koje se očekuju kod djece te dobi.

Najčešće nuspojave uočene u glavnim ispitivanjima bile su infekcija, glavobolja, upala srednjeg uha, vrućica, faringitis, rinitis i gastroenteritis i povraćanje.

Zastoj rasta povezano s kroničnom bubrežnom insuficijencijom

Dva glavna, multicentrična, kontrolirana ispitivanja provedena su kod bolesnika sa zatajenjem rasta povezanim s kroničnom bubrežnom insuficijencijom Oba ispitivanja trajala su dvije godine u kojjma je jedna skupina primala lijek a druga placebo nakon čega je slijedilo produljeno otvoreno i nekontrolirano ispitivanje u kojem su svi bolesnici primali somatropin. Doza je iznosila 0,05 mg/kg/dan supkutano u oba ispitivanja. Rezultati oba ispitivanja bili su slični.

Ukupno je 128 bolesnika primalo somatropin tijekom 24 mjeseca kontrolirane faze, u dva ispitivanja i 139 bolesnika u nastavku otvorenog ispitivanja. Sveukupno je 171 bolesnika bilo izloženo somatropinu u prosječnom trajanju od 3,5 do 2,8 godina.

Oba ispitivanja pokazala su statistički značajan porast stope rasta u usporedbi s placebom tijekom prve godine (9,1 – 10,9 cm/godinu naspram 6,2-6,6 cm/godinu) što lagano opada u drugoj godini

(7,4-7,9 cm/godinu naspram 5,5-6,6 cm/godinu). Također je došlo do značajnog porasta standardne devijacije visine kod bolesnika liječenih somatropinim od -2,9 do -2,7 pri početnim vrijednostima do -1,6 do -1,4 u 24. mjesecu. Dobitak na visini održan je kod bolesnika liječenih od 36 do 48 mjeseci. Ukupno 58% i 65% bolesnika liječenih somatropinom koji su bili ispod normalnog raspona na početku, doseglo je visine unutar normalnog raspona do 24. mjeseca.

Rezultati iz 60. mjeseca pokazuju nastavak poboljšanja i više bolesnika je doseglo standardnu devijaciju visine u normalnom rasponu. Prosječna promjena u standardnoj devijaciji visine nakon pet godina liječenja bila je bliska 2 standardne devijacije (SD). Uočen je statistički značajan porast u prosječnim standardnim devijacijama PAH –a od -1,6 ili -1,7 na početku do -0,7 ili -0,9 u 24. mjesecu. Taj trend je nastavljao rasti kod bolesnika liječenih tijekom 36 i 48 mjeseci.

Razine IGF-I, koje su bile niske prilikom ulaska u ispitivanje, terapijom vraćene su unutar normalnog raspona.

Najčešće prijavljene nuspojave povezane s lijekom NutropinAq i placebom bile su vrućica, infekcija, povraćanje, pojačan kašalj, faringitis, rinitis i upala srednjeg uha. Bila je prisutna visoka incidencija infekcija urinarnog trakta.

Zastoj rasta povezan s Turnerovim sindromom

Jedno glavno, multicentrično, otvoreno, kontrolirano ispitivanje provedeno je kod Turnerova sindroma. Bolesnici su primili supkutanu dozu od 0,125 mg/kg tri puta tjedno ili 0,054 mg/kg/dan, a oba režima dala su kumulativnu tjednu dozu od približno 0,375 mg/kg. Bolesnici mlađi od 11 godina bili su također randomizirani kako bi primali terapiju estrogenom bilo u kasnoj dobi (u dobi od

15 godina) ili u ranijoj dobi (u dobi od 12 godina) adolescencija.

Ukupno je 117 bolesnika liječeno somatropinom; 36 njih je primilo 0,125 mg/kg somatropina tri puta tjedno, a 81 bolesnik je primio 0,054 mg/kg somatropina dnevno. Prosječno vrijeme liječenje iznosilo je 4,7 godina u skupini koja je primala somatropin tri puta tjedno i 4,6 godina u skupini koja je primala somatropin svaki dan.

Stopa rasta značajno se povećala s 3,6-4,1 cm/godinu na početku do 6,7-8,1 cm/godinu u 12. mjesecu, 6,7-6,8 cm/godinu u 24. mjesecu i 4,5-5,1 cm/godinu u 48. mjesecu. To je bilo popraćeno značajnim porastom standardne devijacije visine od -0,1 do 0,5 na početku do 0,0 do 0,7 u 12. mjesecu te od

1,6 do 1,7 u 48. mjesecu. U usporedbi s podudarajućim kontrolnim skupinama rano liječenje somatropinom (prosječno trajanje 5,6 godina) u kombinaciji s nadomjesnom terapijom estrogenom u dobi od 12 godina rezultiralo je prirastom visine do vrijednosti za odraslu dob od 5,9 cm (n=26) dok su djevojčice koje su započele liječenje estrogenom u dobi od 15 godina (prosječno trajanje terapije somatropinom 6,1 godinu) imale prosječan prirast visine do očekivane vrijednosti za odraslu dob od 8,3 cm (n=29). Stoga je najveće poboljšanje kod prirasta očekivane visine za odraslu dob uočeno kod bolesnika koji su primali rano liječenje hormonom rasta i estrogen nakon 14. godine.

Najčešće prijavljene nuspojave bili su sindrom gripe, infekcija, glavobolja, faringitis, rinitis i upala srednjeg uha. Ti su događaji bili očekivani kod djece i bili su blage/umjerene prirode.

Nedostatak hormona rasta u odraslih

Dva glavna multicentrična, placebom kontrolirana, dvostruko slijepa ispitivanja provedena su kod bolesnika kojima je dijagnosticiran nedostatak hormona rasta kod odraslih, jedno kod osoba kod kojih se nedostatak pojavio u odraslj dobi (n=166) i drugo kod osoba kod kojih se nedostatak hormona pojavio u djetinjstvu (n=64). Doza somatotropina iznosila je 0,0125 mg/kg/dan supkutano kod odraslih osoba kod kojih se nedostatak hormona pojavio u odrasloj dobi i 0,0125 ili 0,025 mg/kg/dan kod odraslih kod kojih se nedostatak hormona rasta pojavio u djetinjstvu.

U oba ispitivanja liječenje somatotropinom rezultiralo je znatnim promjenama u usporedbi s placebom u ukupnom postotku tjelesnih masti (-6,3 do -3,6 naspram +0,2 do -0,1), postotku masti na trupu

(-7,6 do -4,3 naspram +0,6 do 0,0) i ukupnom postotku nemasnog tkiva (+3,6 do +6,4 naspram -0,2 do

+0,2). Te su promjene bilo izrazito značajne u 12. mjesecu u oba ispitivanja te u 24. mjesecu kod ispitivanja na odraslim bolesnicima kod kojih se nedostatak hormona pojavio u djetinjstvu. U 12. mjesecu postotak promjene bio je viši kod odraslih bolesnika kod kojih se nedostatak hormona pojavio u djetinjstvu nego kod onih koji su oboljeli u odrasloj dobi. Nisu uočene značajne promjene u mineralnoj gustoći kostiju kod bolesnika kod kojih se bolest pojavila u odrasloj dobi,u odnosu na one kod kojih se nedostatak pojavio u djetinjstvu. Sve skupine imale su porast u mineralnoj gustoći kostiju u 24. mjesecu iako nije bilo statistički značajnog odgovora s obzirom na dozu. Mineralna gustoća kostiju lumbalne kralježnice imala je statistički značajan porast u obje skupine, a porast je ovisio o dozi.

Potporni podaci iz ispitivanja odraslih bolesnika kojima se nedostatak hormona rasta javio u djetinjstvu općenito su bili dosljedni s onima iz glavnih ispitivanja s nekim poboljšanjima u mineralnoj gustoći kostiju.

Najčešće prijavljene nuspojave u dva glavna ispitivanja bile su glavobolja, edem, artralgija/artroza, tenosinovitis, parestezija i alergijske reakcije/osip. Incidencija ovih nuspojava bila je isto visoka i u skupinama koje su primale placebo.

5.2Farmakokinetička svojstva

Uvod

Farmakokinetička svojstva lijeka NutropinAq ispitana su samo na zdravim odraslim muškim dobrovoljcima.

Opća svojstva

Apsorpcija: Apsolutna bioraspoloživost rekombinantnog humanog hormona rasta nakon supkutane primjene iznosi približno 80%.

Distribucija: Ispitivanja somatropina na životinjama pokazala su da se hormon rasta nakuplja u dobro prokrvljenim organima, posebice u jetri i bubrezima. Volumen distribucije u ravnotežnom stanju za somatropin kod zdravih muških dobrovoljaca je približno 50 ml/kg tjelesne težine što je približno jednako volumenu seruma.

Biotransformacija: Pokazalo se da su i jetra i bubrezi važni za katabolizam hormona rasta. Ispitivanja na životinjama ukazuju da je bubreg glavni organ klirensa somatropina. Hormon rasta filtrira se u glomerulima i reapsorbira u proksimalnim kanalićima. Potom se cijepa unutar stanica bubrega na svoje sastavne aminokiseline koje se vraćaju u sistemski krvotok.

Eliminacija: Nakon supkutane bolus primjene, prosječni poluvijek t½ somatropina iznosio je 2,3 sata.

Nakon intravenske bolus primjene somatropina, prosječni poluvijek t½β ili t½γ iznosi otprilike 20 minuta, a zabilježeno je da je prosječni klirens u rasponu od 116 do 174 ml/h/kg.

Dostupni podaci iz literature ukazuju da je klirens somatropina sličan kod djece i odraslih.

Posebne populacije

Informacije o farmakokinetici somatropina u starijih i u pedijatrijskoj populaciji te u različitih rasa ili spolova kao i kod bolesnika s oštećenjem bubrega ili jetre nisu potpune.

Pedijatrijska populacija

Dostupni podaci iz literature ukazuju da je klirens somatropina sličan kod odraslih i djece.

Starije osobe

Ograničeni objavljeni podaci ukazuju da je moguće da nema razlike u plazmatskom klirensu i prosječnim ravnotežnim koncentracijama somatropina između mlađih i starijih bolesnika.

Rasa

Zabilježene vrijednosti za poluživote endogenog hormona rasta kod zdravih odraslih muških ispitanika crne rase ne razlikuju se od onih kod zdravih odraslih bijelaca. Nisu dostupni podaci za druge rase.

Nedostatak hormona rasta

Klirens i prosječni poluvijek t½ somatropina kod pedijatrijskih i odraslih bolesnika s nedostatkom hormona rasta slični su onima uočenim kod zdravih ispitanika.

Oštećenje bubrega

Djeca i odrasli s kroničnim zatajenjem bubrega te u završnom stadiju bubrežne bolesti teže smanjenom klirensu u usporedbi s normalnim ispitanicima. Stvaranje endogenog hormona rasta može također porasti kod pojedinca u završnom stadiju bubrežne bolesti. No, nije zabilježena akumulacija somatropina kod djece s kroničnim zatajenjem bubrega ili završnim stadijem bubrežne bolesti koji su na aktualnom režimu doziranja.

Turnerov sindrom

Ograničeni objavljeni podaci za egzogeno primijenjeni somatropin ukazuju da je poluvrijeme apsorpcije i eliminacije te vrijeme do maksimalne koncentracije tmax kod bolesnica s Turnerovim sindromom slično kao i za populacije s normalnim i manjkajućim hormonom rasta.

Oštećenje jetre

Kod bolesnika s teškim oštećenjem jetre uočen je pad klirensa somatropina. Klinički značaj ovog pada nije poznat.

Spol

Nisu provedena farmakokinetička ispitivanja specifična za spol s lijekom NutropinAq. Dostupna literatura ukazuje da je farmakokinetika somatropina slična kod muškaraca i kod žena.

5.3Neklinički podaci o sigurnosti primjene

Neklinički podaci ne ukazuju na poseban rizik za ljude na temelju konvencionalnih ispitivanja toksičnosti akutne i ponovljenih doza.

Kancerogeni potencijal

Nije provedeno ispitivanje kancerogenosti i genotoksičnosti s lijekom NutropinAq. Kod ispitivanja genotoksičnosti s drugim rekombinantnim hormonskim pripravcima nije bilo dokaza mutacije gena u ispitivanjima reverzne bakterijske mutacije, oštećenja kromosoma na humanim limfocitima i stanicama koštane srži miševa, konverzije gena kod kvasca ili neplanirane sinteze DNK na humanim stanicama karcinoma. U ispitivanjima kancerogenosti biološki rekombinantnog, aktivnog hormona rasta na štakorima i miševima nije dokazan porast incidencije tumora.

Razvojna i reproduktivna toksičnost

Nisu provedena konvencionalna ispitivanja reproduktivnosti. Poznato je da je somatotropin povezan s inhibicijom reprodukcije kod mužjaka i ženki štakora pri dozama od 3 IU/kg/dan (1 mg/kg/dan) ili više,te s reduciranom stopama parenje i začeća kod štakora s produljenim ili odsutnim ciklusima estrusa pri dozi od 10 IU/kg/dan (3,3 mg/kg/dan). Dugoročno liječenje majmuna tijekom graviditeta i laktacije te novorođene mladunčadi do adolescencije, spolne zrelosti i razmnožavanja nije ukazalo na znatne smetnje u plodnosti, fertilitetu, porodu, dojenju ili razvoju potomstva.

Procjena rizika za okoliš

Ako se koristi u skladu s odobrenim indikacijama, ne očekuje se da će primjena somatropina uzrokovati neprihvatljivi rizik za okoliš.

6.FARMACEUTSKI PODACI

6.1Popis pomoćnih tvari

natrijev klorid tekući fenol polisorbat 20 natrijev citrat

citratna kiselina, bezvodna voda za injekcije

6.2Inkompatibilnosti

Zbog nedostatka ispitivanja kompatibilnosti, ovaj lijek se ne smije miješati s drugim lijekovima.

6.3Rok valjanosti

2 godine

Kemijska i fizikalna stabilnost u uporabi dokazana je u trajanju od 28 dana pri 2°C - 8°C.

S mikrobiološkog stajališta, jednom otvoren, lijek se može čuvati najduže 28 dana na temperaturi od 2 do 8 °C. NutropinAq osmišljen je kako bi izdržao svakodnevno uobičajeno razdoblje (najduže jedan sat) izvan hladnjaka.

6.4Posebne mjere pri čuvanju lijeka

Čuvati u hladnjaku (2°C – 8°C). Ne zamrzavati.

Blister čuvati u vanjskom pakovanju.

Za uvjete čuvanja lijeka u primjeni vidjeti dio 6.3.

6.5Vrsta i sadržaj spremnika

2 ml otopine u ulošku (staklo tipa I) zatvorenom čepom (butilna guma) i zaštitnim zatvaračem (guma).

Veličine pakiranja od 1, 3 i 6 uložaka.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

6.6Posebne mjere za zbrinjavanje

Nema posebnih zahtjeva.

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal valja zbrinuti sukladno lokalnim propisima.

Upute za uporabu i rukovanje

NutropinAq je dostupan kao višedozna otopina. Nakon vađenja iz hladnjaka, sadržaj se ne smije injicirati ako je otopina mutna. Lagano okrećite. Nemojte snažno tresti bočicu jer može doći do denaturacije proteina.

NutropinAq je namijenjen samo za primjenu s brizgalicom NutropinAq. Obrišite gumeni zaštitni zatvarač lijeka NutropinAq alkoholom ili otopinom antiseptika kako bi spriječila kontaminacija sadržaja mikroorganizmima koji se mogu unijeti opetovanim umetanjima igle. Preporučuje se primjenjivati NutropinAq jednokratnim sterilnim iglama.

Brizgalica NutropinAq omogućava primjenu minimalne doze od 0,1 mg do maksimalne doze od 4,0 mg s povećanjima od 0,1 mg.

Uložak u brizgalici ne smije se vaditi između injekcija.

7.NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Ipsen Pharma

65 quai Georges Gorse

92100 Boulogne-Billancourt Francuska

8.BROJ(EVI) ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

EU/1/00/164/003

EU/1/00/164/004

EU/1/00/164/005

9.DATUM PRVOG ODOBRENJA/DATUM OBNOVE ODOBRENJA

Datum prvog odobrenja: 16. veljače 2001.

Datum posljednje obnove: 16. veljače 2006.

10.DATUM REVIZIJE TEKSTA

25.04.2013.

Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na web stranici Europske agencije za lijekove http://www.ema.europa.eu.

Komentari

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
  • Pomoć
  • Get it on Google Play
  • O nama
  • Info on site by:

  • Presented by RXed.eu

  • 27558

    popisanih lijekova na recept