Croatian
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
Odaberite jezik stranice

Pregabalin Zentiva k.s. (pregabalin) – Sažetak opisa svojstava lijeka - N03AX16

Updated on site: 09-Oct-2017

Naziv lijekaPregabalin Zentiva k.s.
ATK šifraN03AX16
Tvarpregabalin
ProizvođačZentiva k.s.

1.NAZIV LIJEKA

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 150 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 200 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 225 mg tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 300 mg tvrde kapsule

2.KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 25 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 47,57 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 50 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 5 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 75 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 7,5 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 100 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 10 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 150 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 150 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 15 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 200 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 200 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 20 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 225 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 225 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 22,5 mg laktoza hidrata.

Pregabalin Zentiva k.s. 300 mg tvrde kapsule

Jedna tvrda kapsula sadrži 300 mg pregabalina.

Pomoćna tvar s poznatim učinkom: jedna tvrda kapsula također sadrži 30 mg laktoza hidrata.

Za cjeloviti popis pomoćnih tvari vidjeti dio 6.1.

3.FARMACEUTSKI OBLIK

Tvrde kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 15,9 mm, sa svjetlosivom kapicom, svjetlosivim tijelom i otisnutom oznakom “25”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 14,3 mm, sa svjetlosivom kapicom, svjetlosivim tijelom i otisnutom oznakom “50”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 14,3 mm, s crvenom kapicom, svjetlosivim tijelom i otisnutom oznakom “75”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 15,9 mm, s crvenom kapicom, crvenim tijelom i otisnutom oznakom “100”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 150 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 18,0 mm, sa svjetlosivom kapicom, svjetlosivim tijelom i otisnutom oznakom “150”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 200 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 19,4 mm, s neprozirnom kapicom boje mesa, neprozirnim tijelom boje mesa i otisnutom oznakom “200”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 225 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 19,4 mm, s kapicom boje mesa, tijelom boje mesa i otisnutom oznakom “225”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

Pregabalin Zentiva k.s. 300 mg tvrde kapsule

Tvrda želatinska kapsula duljine približno 21,7 mm, s crvenom kapicom, svjetlosivim tijelom i otisnutom oznakom “300”, koja sadrži gotovo bijeli prašak.

4.KLINIČKI PODACI

4.1Terapijske indikacije

Neuropatska bol

Pregabalin Zentiva k.s. indiciran je za liječenje periferne i centralne neuropatske boli u odraslih osoba.

Epilepsija

Pregabalin Zentiva k.s. indiciran je kao dodatna terapija u odraslih osoba s parcijalnim napadajima, sa ili bez sekundarne generalizacije.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Pregabalin Zentiva k.s. indiciran je za liječenje generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP) u odraslih osoba.

4.2Doziranje i način primjene

Doziranje

Doza se kreće u rasponu od 150 do 600 mg na dan, podijeljeno u dvije ili tri doze.

Neuropatska bol

Liječenje pregabalinom može započeti dozom od 150 mg na dan, podijeljenom u dvije ili tri doze. Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se može povećati na 300 mg na dan nakon intervala od 3 do 7 dana te ako je potrebno, do maksimalne doze od 600 mg na dan nakon dodatnog sedmodnevnog intervala.

Epilepsija

Liječenje pregabalinom može započeti dozom od 150 mg na dan, podijeljenom u dvije ili tri doze. Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se nakon tjedan dana može povećati na 300 mg na dan. Maksimalna doza od 600 mg na dan može se postići nakon dodatnih tjedan dana.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Doza se kreće u rasponu od 150 do 600 mg na dan, podijeljeno u dvije ili tri doze. Treba redovito procjenjivati potrebu za liječenjem. Liječenje pregabalinom može započeti dozom od 150 mg na dan. Ovisno o odgovoru i podnošljivosti lijeka u pojedinog bolesnika, doza se nakon tjedan dana može povećati na 300 mg na dan. Nakon sljedećih tjedan dana doza se može povećati na 450 mg na dan. Maksimalna doza od 600 mg na dan može se postići nakon dodatnih tjedan dana.

Prekid primjene pregabalina

Sukladno postojećoj kliničkoj praksi, ako se liječenje pregabalinom mora prekinuti, preporučuje se ukidati ga postupno tijekom najmanje tjedan dana, bez obzira na indikaciju (vidjeti dijelove 4.4 i 4.8).

Oštećenje funkcije bubrega

Pregabalin se iz sustavne cirkulacije primarno odstranjuje izlučivanjem nepromijenjenog lijeka putem bubrega. Budući da je klirens pregabalina upravo razmjeran klirensu kreatinina (vidjeti dio 5.2), u svakog pojedinog bolesnika s oslabljenom funkcijom bubrega doza se mora prilagoditi sukladno njegovu klirensu kreatinina (CLcr), kako je navedeno u Tablici 1, uz pomoć sljedeće formule:

CLcr (ml/min) =

1,23 × [140 - dob (godine)] × težina (kg)

(× 0,85 za bolesnice)

 

kreatinin u serumu (µmol/l)

 

Pregabalin se iz plazme djelotvorno uklanja hemodijalizom (50% lijeka tijekom 4 sata). Bolesnicima na hemodijalizi dnevnu dozu pregabalina treba prilagoditi na temelju bubrežne funkcije. Uz dnevnu dozu treba dati dopunsku dozu pregabalina odmah nakon svakog četverosatnog postupka hemodijalize (vidjeti Tablicu 1).

Tablica 1. Prilagodba doze pregabalina na temelju funkcije bubrega

Klirens kreatinina (CLcr)

Ukupna dnevna doza pregabalina*

Režim doziranja

(ml/min)

 

 

 

 

Početna doza

Maksimalna doza

 

 

(mg/dan)

(mg/dan)

 

≥ 60

BID ili TID

≥30 – <60

BID ili TID

≥15 – <30

25 – 50

jednom dnevno ili BID

< 15

jednom dnevno

Dopunska doza nakon hemodijalize

(mg)

 

 

 

jedna doza+

TID = podijeljeno u 3 doze. BID = podijeljeno u 2 doze.

* Ukupnu dnevnu dozu (mg/dan) treba podijeliti prema navedenom režimu doziranja kako bi se odredili miligrami po jednoj dozi.

+ Dopunska doza je jedna dodatna doza.

Oštećenje funkcije jetre

Nije potrebno prilagođavati dozu u bolesnika s oštećenjem funkcije jetre (vidjeti dio 5.2).

Pedijatrijska populacija

Sigurnost i djelotvornost pregabalina u djece mlađe od 12 godina i adolescenata (12-17 godina) nisu ustanovljene. Trenutno dostupni podaci opisani su u dijelovima 4.8, 5.1 i 5.2, međutim nije moguće dati preporuku o doziranju.

Starije osobe

U starijih bolesnika možda će biti potrebno smanjiti dozu pregabalina zbog oslabljene funkcije bubrega (vidjeti dio 5.2).

Način primjene

Pregabalin Zentiva k.s. može se uzimati s hranom ili bez nje.

Pregabalin Zentiva k.s. namijenjen je samo za peroralnu primjenu.

4.3Kontraindikacije

Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari navedenih u dijelu 6.1.

4.4Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi

Bolesnici sa šećernom bolešću

Sukladno postojećoj kliničkoj praksi, nekim bolesnicima sa šećernom bolešću koji dobivaju na težini tijekom liječenja pregabalinom možda će biti potrebno prilagoditi terapiju antidijabeticima.

Reakcije preosjetljivosti

Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljene su reakcije preosjetljivosti, uključujući slučajeve angioedema. Primjenu pregabalina treba odmah prekinuti ako nastupe simptomi angioedema, kao što su oticanje lica, područja oko usta ili gornjih dišnih putova.

Omaglica, somnolencija, gubitak svijesti, konfuzija i slabljenje mentalnih sposobnosti Liječenje pregabalinom povezuje se s pojavom omaglice i somnolencije, što može povećati broj slučajnih ozljeda (padova) u starijoj populaciji. Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su i

gubitak svijesti, konfuzija i slabljenje mentalnih sposobnosti. Stoga bolesnicima treba savjetovati da budu oprezni dok se ne upoznaju s mogućim učincima lijeka.

Učinci povezani s vidom

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima zamagljen vid je prijavio veći udio bolesnika liječenih pregabalinom nego bolesnika koji su primali placebo. Te su se smetnje u većini slučajeva povukle s nastavkom terapije. U kliničkim ispitivanjima u kojima su provedene oftalmološke pretrage, smanjenje oštrine vida i promjene vidnog polja javljali su se s većom incidencijom u bolesnika liječenih pregabalinom nego u bolesnika koji su primali placebo; incidencija promjena očne pozadine bila je veća u bolesnika koji su primali placebo (vidjeti dio 5.1).

Nuspojave povezane s vidom prijavljene su i u razdoblju nakon stavljanja lijeka u promet, uključujući gubitak vida, zamagljen vid ili druge promjene oštrine vida, od kojih su mnoge bile prolazne.

Prekid primjene pregabalina može dovesti do povlačenja ili poboljšanja tih simptoma.

Zatajenje bubrega

Prijavljeni su slučajevi zatajenja bubrega, a u nekim se slučajevima nakon prekida primjene pregabalina ova nuspojava povukla.

Ukidanje istodobno primjenjivanih antiepileptika

Nema dovoljno podataka za ukidanje istodobno primijenjenih antiepileptika nakon što je dodavanjem pregabalina postignuta kontrola napadaja, a u cilju monoterapije pregabalinom.

Simptomi ustezanja

Nakon prekida kratkotrajnog i dugotrajnog liječenja pregabalinom u nekih su bolesnika opaženi simptomi ustezanja. Zabilježeni su sljedeći događaji: nesanica, glavobolja, mučnina, anksioznost,

proljev, sindrom nalik gripi, nervoza, depresija, bol, konvulzije, hiperhidroza i omaglica, koji upućuju na fizičku ovisnost. Bolesnika o tome treba obavijestiti na početku liječenja.

Tijekom ili nedugo nakon prekida primjene pregabalina mogu se javiti konvulzije, uključujući status epilepticus i grand mal konvulzije.

Što se tiče prekida dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci upućuju na to da incidencija i težina simptoma ustezanja mogu biti povezani s dozom.

Kongestivno zatajenje srca

Nakon stavljanja lijeka u promet, u nekih bolesnika koji su primali pregabalin prijavljeno je kongestivno zatajenje srca. Te su reakcije zabilježene uglavnom u starijih kardiovaskularno kompromitiranih bolesnika tijekom liječenja pregabalinom u neuropatskim indikacijama. Pregabalin u tih bolesnika treba primjenjivati uz oprez. Prekidom primjene pregabalina ova se nuspojava može povući.

Liječenje centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leđne moždine

U liječenju centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leđne moždine zabilježena je povećana incidencija nuspojava općenito te nuspojava središnjeg živčanog sustava, a osobito somnolencije. To bi se moglo pripisati aditivnom učinku istodobno primijenjenih lijekova potrebnih za liječenje tog stanja (npr. spazmolitika). Ovo je potrebno razmotriti prilikom propisivanja pregabalina u ovom stanju.

Suicidalne ideje i ponašanje

Suicidalne ideje i ponašanje prijavljeni su u bolesnika liječenih antiepilepticima u nekoliko indikacija. Meta-analiza randomiziranih placebom kontroliranih ispitivanja antiepileptika ukazala je i na malo povećan rizik od suicidalnih ideja i ponašanja. Mehanizam ovog rizika nije poznat, a dostupni podaci ne isključuju mogućnost povećanog rizika i za pregabalin.

Stoga bolesnike treba nadzirati kako bi se uočili eventualni znakovi suicidalnih ideja i ponašanja te razmotriti primjenu odgovarajuće terapije. Bolesnicima (i njihovim njegovateljima) treba savjetovati da zatraže medicinsku pomoć ako se pojave znakovi suicidalnih ideja ili ponašanja.

Oslabljena funkcija donjeg dijela gastrointestinalnog trakta

Nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su događaji povezani s oslabljenom funkcijom donjeg dijela gastrointestinalnog trakta (npr. opstrukcija crijeva, paralitički ileus, konstipacija) kada se pregabalin primjenjivao istodobno s lijekovima koji mogu izazvati konstipaciju, kao što su opioidni analgetici. Kada se pregabalin primjenjuje u kombinaciji s opioidima, može se razmisliti o mjerama za sprečavanje konstipacije (osobito u žena i starijih bolesnika).

Pogrešna primjena, potencijal za zlouporabu ili ovisnost

Prijavljeni su slučajevi pogrešne primjene, zlouporabe lijeka i ovisnosti o lijeku. Potreban je oprez kod primjene lijeka u bolesnika sa zlouporabom sredstava ovisnosti u anamnezi te takve bolesnike treba nadzirati kako bi se uočili simptomi pogrešne primjene, zlouporabe ili ovisnosti o pregabalinu (prijavljeni su slučajevi razvoja tolerancije, povećanja doze i kompulzivnog traženja lijeka).

Encefalopatija

Prijavljeni su slučajevi encefalopatije, uglavnom u bolesnika s postojećim stanjima koja mogu izazvati encefalopatiju.

Nepodnošenje laktoze

Pregabalin Zentiva k.s. sadrži laktozu hidrat. Bolesnici s rijetkim nasljednim problemima nepodnošenja galaktoze, nedostatkom Lapp laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi trebali uzimati ovaj lijek.

4.5Interakcije s drugim lijekovima i drugi oblici interakcija

Budući da se pregabalin pretežno izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku, da je u čovjeka podložan zanemarivom metabolizmu (< 2% doze pronađe se u mokraći u obliku metabolita), da ne

inhibira metabolizam lijekova in vitro i ne veže se za proteine u plazmi, nije vjerojatno da će izazivati ili ulaziti u farmakokinetičke interakcije.

Ispitivanja in vivo i analiza populacijske farmakokinetike

Sukladno tome, u ispitivanjima in vivo nisu opažene klinički značajne farmakokinetičke interakcije između pregabalina i fenitoina, karbamazepina, valproične kiseline, lamotrigina, gabapentina, lorazepama, oksikodona ili etanola. Analiza populacijske farmakokinetike pokazala je da oralni antidijabetici, diuretici, inzulin, fenobarbital, tiagabin i topiramat nemaju klinički značajnog učinka na klirens pregabalina.

Oralni kontraceptivi, noretisteron i/ili etinilestradiol

Istodobna primjena pregabalina s oralnim kontraceptivima noretisteronom i/ili etinilestradiolom ne utječe na farmakokinetiku niti jednog od tih lijekova u stanju dinamičke ravnoteže.

Lijekovi koji utječu na središnji živčani sustav

Pregabalin može pojačati učinke etanola i lorazepama. U kontroliranim kliničkim ispitivanjima primjena višekratnih peroralnih doza pregabalina istodobno s oksikodonom, lorazepamom ili etanolom nije izazvala klinički važne učinke na disanje. Nakon stavljanja lijeka u promet, u bolesnika koji su uzimali pregabalin i druge depresore središnjeg živčanog sustava (SŽS) prijavljeni su zatajenje disanja i koma. Čini se da pregabalin dodatno pridonosi oksikodonom uzrokovanom oštećenju kognitivne i grube motoričke funkcije.

Interakcije u starijih osoba

Nisu provedena specifična ispitivanja farmakodinamičkih interakcija u starijih dobrovoljaca. Ispitivanja interakcija provedena su samo u odraslih.

4.6Plodnost, trudnoća i dojenje

Žene reproduktivne dobi / kontracepcija u muškaraca i žena

Budući da potencijalan rizik za ljude nije poznat, žene reproduktivne dobi moraju koristiti učinkovitu kontracepciju.

Trudnoća

Nema odgovarajućih podataka o primjeni pregabalina u trudnica. Ispitivanja na životinjama pokazala su reproduktivnu toksičnost (vidjeti dio 5.3). Nije poznat potencijalan rizik za ljude.

Pregabalin se ne smije primjenjivati tijekom trudnoće, osim ako to nije neophodno (ako korist liječenja za majku jasno nadilazi mogući rizik za plod).

Dojenje

Pregabalin se izlučuje u majčino mlijeko (vidjeti dio 5.2). Učinak pregabalina na novorođenčad/dojenčad nije poznat. Potrebno je odlučiti hoće li se prekinuti dojenje ili će se prekinuti liječenje pregabalinom, uzimajući u obzir korist dojenja za dijete i korist liječenja za ženu.

Plodnost

Nema kliničkih podataka o učincima pregabalina na plodnost žena.

U kliničkom ispitivanju u kojemu se procjenjivao učinak pregabalina na pokretljivost spermija, zdravi su muški ispitanici bili izloženi pregabalinu u dozi od 600 mg na dan. Nakon 3 mjeseca liječenja nije bilo utjecaja na pokretljivost spermija.

Istraživanje plodnosti na ženkama štakora pokazalo je štetne učinke na reprodukciju. Istraživanja plodnosti na mužjacima štakora pokazala su štetne učinke na reprodukciju i razvoj. Klinički značaj ovih nalaza nije poznat (vidjeti dio 5.3).

4.7Utjecaj na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima

Pregabalin može malo ili umjereno utjecati na sposobnost upravljanja vozilima i rada sa strojevima. Pregabalin može izazvati omaglicu i somnolenciju te tako utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili rada sa strojevima.

Bolesnicima se savjetuje da ne voze, ne rukuju složenim strojevima i ne poduzimaju druge potencijalno opasne aktivnosti dok se ne utvrdi utječe li ovaj lijek na njihovu sposobnost da to čine.

4.8Nuspojave

Kliničkim programom ispitivanja pregabalina obuhvaćeno je više od 8900 bolesnika izloženih pregabalinu, od kojih je više od 5600 bilo uključeno u dvostruko slijepa, placebom kontrolirana ispitivanja. Najčešće prijavljene nuspojave bile su omaglica i somnolencija. Nuspojave su obično bile blagog do umjerenog intenziteta. U svim je kontroliranim kliničkim ispitivanjima udio bolesnika koji su prekinuli liječenje zbog nuspojava iznosio 12% među bolesnicima koji su primali pregabalin te 5% među bolesnicima koji su primali placebo. Najčešće nuspojave zbog kojih je prekinuto liječenje u skupinama koje su primale pregabalin bile su omaglica i somnolencija.

U Tablici 2 u nastavku, sve nuspojave koje su se javile s većom incidencijom u odnosu na placebo i u više od jednog bolesnika popisane su prema organskim sustavima i učestalosti pojavljivanja: vrlo često (≥ 1/10), često (≥ 1/100 i < 1/10), manje često (≥ 1/1000 i < 1/100), rijetko (≥ 1/10 000 i

< 1/1000), vrlo rijetko (< 1/10 000), nepoznato (ne može se procijeniti iz dostupnih podataka). Unutar svake skupine učestalosti nuspojave su prikazane u padajućem nizu prema ozbiljnosti.

Navedene nuspojave mogu biti povezane i s osnovnom bolešću i/ili istodobno primijenjenim lijekovima.U liječenju centralne neuropatske boli uzrokovane ozljedom leđne moždine zabilježena je povećana incidencija nuspojava općenito te nuspojava SŽS-a, a osobito somnolencije (vidjeti dio 4.4). Dodatne nuspojave prijavljene nakon stavljanja lijeka u promet u donjoj su Tablici navedene kurzivom.

Tablica 2: Nuspojave pregabalina

Organski sustav

Nuspojave

Infekcije i infestacije

 

Često

nazofaringitis

Poremećaji krvi i limfnog sustava

 

Manje često

neutropenija

Poremećaji imunološkog sustava

 

Manje često

preosjetljivost

Rijetko

angioedem, alergijska reakcija

Poremećaji metabolizma i prehrane

 

Često

pojačan tek

Manje često

anoreksija, hipoglikemija

Psihijatrijski poremećaji

 

Često

euforično raspoloženje, konfuzija, razdražljivost,

 

dezorijentacija, nesanica, smanjen libido

Manje često

halucinacije, napadaj panike, nemir, agitacija,

 

depresija, depresivno raspoloženje, povišeno

 

raspoloženje, agresija, promjene raspoloženja,

 

depersonalizacija, poteškoće u pronalaženju riječi,

 

neuobičajeni snovi, pojačan libido, anorgazmija,

 

apatija

Rijetko

dezinhibicija

Poremećaji živčanog sustava

 

Vrlo često

omaglica, somnolencija, glavobolja

Često

ataksija, poremećaj koordinacije, tremor, dizartrija,

 

amnezija, poremećaj pamćenja, poremećaj pažnje,

 

parestezija, hipoestezija, sedacija, poremećaj

 

ravnoteže, letargija

Manje često

sinkopa, stupor, mioklonus, gubitak svijesti,

 

psihomotorička hiperaktivnost, diskinezija,

 

posturalna omaglica, intencijski tremor, nistagmus,

 

kognitivni poremećaj, slabljenje mentalnih

 

sposobnosti, poremećaj govora, hiporefleksija,

 

hiperestezija, osjećaj žarenja, ageuzija, malaksalost

Rijetko

konvulzije, parosmija, hipokinezija, disgrafija

Poremećaji oka

 

Često

zamagljen vid, diplopija

Manje često

gubitak perifernog vida, poremećaj vida, oticanje

 

oka, suženje vidnog polja, smanjena oštrina vida, bol

 

u oku, astenopija, fotopsija, suho oko, pojačano

 

suzenje, iritacija oka

Rijetko

gubitak vida, keratitis, oscilopsija, promjena

 

percepcije dubine, midrijaza, strabizam, osjećaj

 

svjetline pri gledanju

Poremećaji uha i labirinta

 

Često

vrtoglavica

Manje često

hiperakuzija

Srčani poremećaji

 

Manje često

tahikardija, atrioventrikularni blok prvog stupnja,

 

sinusna bradikardija, kongestivno zatajenje srca

Rijetko

produljenje QT-intervala, sinusna tahikardija,

 

sinusna aritmija

Krvožilni poremećaji

 

Manje često

hipotenzija, hipertenzija, navale vrućine, navale

 

crvenila, hladnoća perifernih dijelova tijela

Poremećaji dišnog sustava, prsišta i

 

sredoprsja

 

Manje često

dispneja, epistaksa, kašalj, kongestija nosa, rinitis,

 

hrkanje, suhoća nosa

Rijetko

edem pluća, stezanje u grlu

Poremećaji probavnog sustava

 

Često

povraćanje, mučnina, konstipacija, proljev,

 

flatulencija, distenzija abdomena, suha usta

Manje često

gastroezofagealna refluksna bolest, hipersekrecija

 

sline, oralna hipoestezija

Rijetko

ascites, pankreatitis, otečen jezik, disfagija

Poremećaji kože i potkožnog tkiva

 

Manje često

papularni osip, urtikarija, hiperhidroza, svrbež

Rijetko

Stevens-Johnsonov sindrom, hladan znoj

Poremećaji mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

Često

grčevi u mišićima, artralgija, bol u leđima, bol u

 

udovima, cervikalni spazam

Manje često

oticanje zglobova, mialgija, trzanje mišića, bol u

 

vratu, ukočenost mišića

Rijetko

rabdomioliza

Poremećaji bubrega i mokraćnog sustava

 

Manje često

inkontinencija mokraće, dizurija

Rijetko

zatajenje bubrega, oligurija, retencija mokraće

Poremećaji reproduktivnog sustava i dojki

 

Često

erektilna disfunkcija

Manje često

seksualna disfunkcija, odgođena ejakulacija,

 

dismenoreja, bol u dojci

Rijetko

amenoreja, iscjedak iz dojke, povećanje dojki,

 

ginekomastija

Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene

Često

periferni edem, edem, neuobičajen hod, pad, osjećaj

 

pijanosti, neuobičajeno osjećanje, umor

Manje često

generalizirani edem, edem lica, stezanje u prsištu,

 

bol, pireksija, žeđ, zimica, astenija

Pretrage

 

Često

porast tjelesne težine

Manje često

povećanje kreatin fosfokinaze u krvi, povećanje

 

alanin aminotransferaze, povećanje aspartat

 

aminotransferaze, povećanje glukoze u krvi,

 

smanjenje broja trombocita, povećanje kreatinina u

 

krvi, snižene vrijednosti kalija u krvi, smanjenje

 

tjelesne težine

Rijetko

smanjenje broja bijelih krvnih stanica

Nakon prekida kratkotrajnog i dugotrajnog liječenja pregabalinom, u nekih su bolesnika opaženi simptomi ustezanja. Zabilježene su sljedeće reakcije: nesanica, glavobolja, mučnina, anksioznost, proljev, sindrom nalik gripi, konvulzije, nervoza, depresija, bol, hiperhidroza i omaglica, koje upućuju na fizičku ovisnost. Bolesnika o tome treba obavijestiti na početku liječenja.

Što se tiče prekida dugotrajnog liječenja pregabalinom, podaci upućuju na to da incidencija i težina simptoma ustezanja mogu biti povezani s dozom.

Pedijatrijska populacija

Sigurnosni profil pregabalina zabilježen u dva pedijatrijska ispitivanja (ispitivanje farmakokinetike i podnošljivosti, n=65; jednogodišnje otvoreno ispitivanje praćenja sigurnosti, n=54) bio je sličan onome zapaženom u ispitivanjima u odraslih (vidjeti dijelove 4.2, 5.1 i 5.2).

Prijavljivanje sumnji na nuspojavu

Nakon dobivanja odobrenja lijeka, važno je prijavljivanje sumnji na njegove nuspojave. Time se omogućuje kontinuirano praćenje omjera koristi i rizika lijeka. Od zdravstvenih djelatnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu lijeka putem nacionalnog sustava prijave nuspojave: navedenog u Dodatku V.

4.9Predoziranje

Nakon stavljanja lijeka u promet najčešće prijavljene nuspojave kod predoziranja pregabalinom uključuju somnolenciju, stanje konfuzije, agitaciju i nemir.

Prijavljeni su također i napadaji.

U rijetkim prilikama prijavljeni su slučajevi kome.

Liječenje predoziranja pregabalinom mora obuhvatiti opće potporne mjere, a po potrebi može uključivati i hemodijalizu (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

5.FARMAKOLOŠKA SVOJSTVA

5.1Farmakodinamička svojstva

Farmakoterapijska skupina: Antiepileptici, ostali antiepileptici;

ATK oznaka: N03AX16.

Djelatna tvar je pregabalin, analog gama-aminomaslačne kiseline [(S)-3-(aminometil)-5- metilheksanoična kiselina].

Mehanizam djelovanja

Pregabalin se veže na pomoćnu podjedinicu 2 protein) na električni napon osjetljivih kalcijevih kanala u središnjem živčanom sustavu.

Klinička djelotvornost i sigurnost

Neuropatska bol

Djelotvornost je dokazana u ispitivanjima u dijabetičkoj neuropatiji, postherpetičoje neuralgiji i ozljedama leđne moždine. Nije ispitivana djelotvornost u drugim modelima neuropatske boli.

Pregabalin je ispitan u 10 kontroliranih kliničkih ispitivanja u trajanju do 13 tjedana s režimom doziranja dva puta na dan (BID), odnosno u trajanju do 8 tjedana s režimom doziranja tri puta na dan (TID). Profili sigurnosti i djelotvornosti za režime doziranja dva puta i tri puta na dan općenito su bili podjednaki.

U kliničkim ispitivanjima u trajanju do 12 tjedana je i kod periferne i centralne neuropatske boli, smanjenje boli opaženo u prvom tjednu liječenja i održalo se tijekom cijelog trajanja liječenja.

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima u perifernoj neuropatskoj boli 35% bolesnika liječenih pregabalinom i 18% bolesnika koji su primali placebo zabilježeno 50%poboljšanje rezultata procjene boli.. Među bolesnicima u kojih se nije javila somnolencija, takvo je poboljšanje zabilježeno u 33% bolesnika liječenih pregabalinom te 18% bolesnika koji su primali placebo. Među bolesnicima u kojih se javila somnolencija, udio onih koji su odgovorili na liječenje iznosio je 48% u skupini koja je primala pregabalin te 16% u skupini koja je primala placebo.

U kontroliranom kliničkom ispitivanju u centralnoj neuropatskoj boli je u 22% bolesnika liječenih pregabalinom i 7% bolesnika koji su primali placebo zabilježeno 50%tno poboljšanje rezultata procjene boli.

Epilepsija

Dodatna terapija

Pregabalin je ispitan u 3 kontrolirana klinička ispitivanja u trajanju od 12 tjedana, s režimom doziranja dva puta na dan ili tri puta na dan. Profili sigurnosti i djelotvornosti za režime doziranja dva puta na dan i tri puta na dan općenito su bili podjednaki.

Smanjenje učestalosti napadaja opaženo je u prvom tjednu liječenja.

Pedijatrijska populacija

Djelotvornost i sigurnost pregabalina kao dodatne terapije za epilepsiju u pedijatrijskih bolesnika mlađih od 12 godina i adolescenata nisu ustanovljene. Štetni događaji zapaženi u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti koje je uključivalo bolesnike u dobi od 3 mjeseca do 16 godina (n=65) bili su slični onima zapaženima u odraslih. Rezultati jednogodišnjeg otvorenog ispitivanja sigurnosti u 54 pedijatrijska bolesnika u dobi od 3 mjeseca do 16 godina s epilepsijom ukazuju na to da su štetni događaji pireksije i infekcija gornjih dišnih putova zabilježeni češće nego u ispitivanjima u odraslih (vidjeti dijelove 4.2, 4.8 i 5.2).

Monoterapija (novodijagnosticirani bolesnici)

Pregabalin je ispitan u jednom kontroliranom kliničkom ispitivanju u trajanju od 56 tjedana, s režimom doziranja dva puta na dan. Pregabalin nije pokazao neinferiornost u odnosu na lamotrigin s obzirom na mjeru ishoda: postizanje 6-mjesečnog razdoblja bez napadaja. Sigurnost i podnošljivost pregabalina i lamotrigina bile su podjednake.

Generalizirani anksiozni poremećaj

Pregabalin je ispitivan u 6 kontroliranih ispitivanja u trajanju od 4-6 tjedana, u 8-tjednom ispitivanju u starijih osoba te u dugoročnom ispitivanju prevencije relapsa s dvostruko slijepom fazom prevencije relapsa u trajanju od 6 mjeseci.

Ublažavanje simptoma GAP-a prema Hamiltonovoj ocjenskoj ljestvici za anksioznost (engl. Hamilton Anxiety Rating Scale, HAM-A) opaženo je u prvom tjednu liječenja.

U kontroliranim kliničkim ispitivanjima (u trajanju od 4-8 tjedana), u 52% bolesnika liječenih pregabalinom te 38% bolesnika koji su primali placebo je na kraju ispitivanja zabilježeno najmanje 50%-tno poboljšanje ukupnog rezultata na HAM-A ljestvici u odnosu na početne vrijednosti.

U kontroliranim je ispitivanjima zamagljen vid prijavio veći udio bolesnika liječenih pregabalinom nego bolesnika koji su primali placebo. Te su se smetnje u većini slučajeva povukle s nastavkom terapije.

Oftalmološke pretrage (uključujući mjerenje oštrine vida, formalno ispitivanje vidnog polja i fundoskopski pregled nakon širenja zjenica) su u sklopu kontroliranih kliničkih ispitivanja provedene u više od 3600 bolesnika. Među tim je bolesnicima oštrina vida bila smanjena u 6,5% bolesnika liječenih pregabalinom i 4,8% onih koji su primali placebo. Promjene vidnog polja utvrđene su u 12,4% bolesnika liječenih pregabalinom i 11,7% bolesnika koji su primali placebo. Promjene očne pozadine opažene su u 1,7% bolesnika liječenih pregabalinom i 2,1% bolesnika koji su primali placebo.

5.2Farmakokinetička svojstva

Farmakokinetika pregabalina u stanju dinamičke ravnoteže slična je u zdravih dobrovoljaca, bolesnika s epilepsijom koji uzimaju antiepileptike i bolesnika s kroničnom boli.

Apsorpcija

Pregabalin se brzo apsorbira kad se primijeni natašte, a vršne koncentracije u plazmi postižu se jedan sat nakon primjene jedne ili višestrukih doza. Procjenjuje se da bioraspoloživost peroralno primijenjenog pregabalina iznosi ≥ 90% i ne ovisi o dozi. Nakon ponovljene se primjene stanje dinamičke ravnoteže postiže za 24 do 48 sati. Brzina apsorpcije pregabalina smanjuje se kada se lijek primjenjuje s hranom, što dovodi do smanjenja Cmax za približno 25-30%, dok je tmax odgođen na približno 2,5 sata. Međutim, primjena pregabalina s hranom nema klinički značajnog učinka na opseg apsorpcije pregabalina.

Distribucija

U pretkliničkim se istraživanjima pokazalo da pregabalin prolazi kroz krvno-moždanu barijeru u miševa, štakora i majmuna. Pregabalin prolazi kroz placentu u štakora te je prisutan u mlijeku ženki štakora u laktaciji. Prividan volumen raspodjele pregabalina nakon peroralne primjene u ljudi iznosi približno 0,56 l/kg. Pregabalin se ne veže za proteine u plazmi.

Biotransformacija

Metabolizam pregabalina u ljudi je zanemariv. Nakon primjene doze radioaktivno označenog pregabalina oko 98% radioaktivnosti ustanovljene u mokraći bio je nepromijenjen pregabalin. N-metilirani derivat pregabalina, glavni metabolit pregabalina ustanovljen u mokraći, činio je

0,9% doze. U nekliničkim istraživanjima nije bilo znakova racemizacije S-enantiomera pregabalina u R-enantiomer.

Eliminacija

Pregabalin se iz sustavne cirkulacije primarno odstranjuje izlučivanjem nepromijenjenog lijeka putem bubrega. Prosječno poluvrijeme eliminacije pregabalina iznosi 6,3 sata. Klirens pregabalina iz plazme i bubrežni klirens upravo su razmjerni klirensu kreatinina (vidjeti dio 5.2, Oštećenje bubrega).

Potrebno je prilagoditi dozu u bolesnika čija je bubrežna funkcija smanjena ili koji se liječe hemodijalizom (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Linearnost/nelinearnost

Farmakokinetika pregabalina je linearna u preporučenom rasponu dnevnih doza. Razlike u farmakokinetici pregabalina od osobe do osobe su male (< 20%). Farmakokinetika višestrukih doza može se predvidjeti iz podataka o farmakokinetici jedne doze. Stoga nije potrebno rutinski kontrolirati koncentracije pregabalina u plazmi.

Spol

Klinička ispitivanja pokazuju da spol nema klinički značajnog utjecaja na koncentracije pregabalina u plazmi.

Oštećenje bubrega

Klirens pregabalina upravo je razmjeran klirensu kreatinina. Nadalje, pregabalin se iz plazme djelotvorno uklanja hemodijalizom (nakon četverosatne hemodijalize koncentracije pregabalina u plazmi smanjuju se za približno 50%). Budući da je eliminacija putem bubrega glavni put eliminacije, bolesnicima s oštećenjem bubrega potrebno je smanjiti dozu te dati dopunsku dozu nakon hemodijalize (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Oštećenje jetre

Nisu provedena specifična farmakokinetička ispitivanja u bolesnika s oštećenjem jetrene funkcije. Budući da metabolizam pregabalina nije značajan te da se pretežno izlučuje mokraćom u nepromijenjenom obliku, nije vjerojatno da će oštećenje jetrene funkcije značajno promijeniti koncentracije pregabalina u plazmi.

Pedijatrijska populacija

Farmakokinetika pregabalina procijenjena je u pedijatrijskih bolesnika s epilepsijom (dobne skupine: od 1 do 23 mjeseca, od 2 do 6 godina, od 7 do 11 godina i od 12 do 16 godina) pri razinama doza od 2,5, 5, 10 i 15 mg/kg/dan u ispitivanju farmakokinetike i podnošljivosti.

Nakon peroralne primjene pregabalina u pedijatrijskih bolesnika natašte, vrijeme do postizanja vršne koncentracije u plazmi bilo je općenito slično u svim dobnim skupinama, a nastupilo je 0,5 do 2 sata nakon doze.

Parametri Cmax i AUC pregabalina povećavali su se linearno s povećanjem doze unutar svake dobne skupine. AUC je bio niži za 30% u pedijatrijskih bolesnika tjelesne težine manje od 30 kg zbog povećanog klirensa prilagođenog tjelesnoj težini od 43% za te bolesnike u odnosu na bolesnike tjelesne težine ≥30 kg.

Terminalni poluvijek pregabalina bio je prosječno 3 do 4 sata u pedijatrijskih bolesnika u dobi do 6 godina, a 4 do 6 sati u onih u dobi od 7 godina ili starijih.

Populacijska farmakokinetička analiza pokazala je da je klirens kreatinina bio značajna kovarijabla klirensa peroralno primijenjenog pregabalina, tjelesna težina bila je značajna kovarijabla prividnog volumena distribucije peroralno primijenjenog pregabalina, a ti su odnosi bili slični kod pedijatrijskih i odraslih bolesnika.

Farmakokinetika pregabalina u bolesnika mlađih od 3 mjeseca nije ispitana (vidjeti dijelove 4.2, 4.8 i 5.1).

Starije osobe

Klirens pregabalina smanjuje se starenjem. To smanjenje klirensa peroralno primijenjenog pregabalina u skladu je sa smanjenjem klirensa kreatinina povezanim s rastućom dobi. U bolesnika čija je bubrežna funkcija oslabljena zbog starije dobi možda će biti potrebno smanjiti dozu pregabalina (vidjeti dio 4.2, Tablica 1).

Majke koje doje

Farmakokinetika pregabalina u dozi od 150 mg svakih 12 sati (dnevna doza od 300 mg) ispitana je u 10 dojilja najmanje 12 tjedana nakon poroda. Dojenje nije utjecalo ili je zanemarivo utjecalo na farmakokinetiku pregabalina. Pregabalin se izlučivao u majčino mlijeko u prosječnim koncentracijama stanja dinamičke ravnoteže koje su iznosile otprilike 76% onih u majčinoj plazmi. Procijenjena doza koju bi dojenče dobivalo iz mlijeka (uzimajući u obzir srednju konzumaciju mlijeka od oko

150 ml/kg/dan) žene koja prima 300 mg/dan ili maksimalnu dozu od 600 mg/dan iznosila bi

0,31 odnosno 0,62 mg/kg/dan. Te procijenjene doze iznose otprilike 7% ukupne dnevne majčine doze na osnovi mg/kg.

5.3Neklinički podaci o sigurnosti primjene

U konvencionalnim ispitivanjima sigurnosne farmakologije na životinjama pregabalin se dobro podnosio u dozama značajnima za kliničku primjenu. U ispitivanjima toksičnosti ponovljenih doza na štakorima i majmunima opaženi su učinci na SŽS, uključujući hipoaktivnost, hiperaktivnost i ataksiju. Povećana incidencija atrofije mrežnice, uobičajene u starijih albino štakora, opažena je nakon dugotrajne izloženosti pregabalinu ≥ 5 puta veće od prosječne izloženosti u ljudi kod primjene najviše preporučene kliničke doze.

Pregabalin se nije pokazao teratogenim u miševa, štakora i kunića. Fetotoksičnost je u štakora i kunića nastupila samo pri izloženosti dovoljno većoj od izloženosti u ljudi. U ispitivanjima prenatalne/postnatalne toksičnosti pregabalin je izazvao razvojnu toksičnost za mladunčad štakora pri razini izloženosti > 2 puta većoj od maksimalne preporučene izloženosti u ljudi.

Štetni učinci na plodnost mužjaka i ženki štakora opaženi su samo pri izloženosti dovoljno većoj od terapijske izloženosti. Štetni učinci na spolne organe mužjaka i obilježja sperme bili su reverzibilni, a javljali su se samo pri izloženosti dovoljno većoj od terapijske, ili su bili povezani sa spontanim degenerativnim procesima na spolnim organima mužjaka štakora. Stoga se smatra da ti učinci imaju malen ili nikakav značaj za kliničku primjenu.

Na temelju rezultata niza testova in vitro i in vivo, pregabalin nije genotoksičan.

Provedena su dvogodišnja ispitivanja kancerogenosti pregabalina na štakorima i miševima. U štakora nisu opaženi tumori pri izloženosti do 24 puta većoj od prosječne izloženosti u ljudi kod primjene najviše preporučene kliničke doze od 600 mg na dan. U miševa nije utvrđena povećana incidencija tumora pri izloženosti sličnoj prosječnoj izloženosti u ljudi, ali je pri većoj izloženosti opažena povećana incidencija hemangiosarkoma. Negenotoksičan mehanizam pregabalinom potaknutog nastanka tumora u miševa uključuje promjene trombocita te s time povezanu proliferaciju endotelnih stanica. Takve promjene trombocita nisu prisutne u štakora, a na temelju podataka iz kratkoročne i ograničenih podataka iz dugoročne kliničke primjene, niti u ljudi. Nema dokaza koji bi ukazivali na posljedičan rizik za ljude.

U mladih se štakora vrste toksičnosti kvalitativno ne razlikuju od onih opaženih u odraslih jedinki. Ipak, mladi su štakori osjetljiviji. Pri terapijskoj izloženosti zabilježeni su klinički znakovi učinka na SŽS u smislu hiperaktivnosti i bruksizma te neke promjene u rastu (prolazna supresija porasta tjelesne mase). Učinci na estrusni ciklus opaženi su pri izloženosti 5 puta većoj od terapijske izloženosti u ljudi. U mladih je štakora nakon 1-2 tjedna izloženosti > 2 puta većoj od terapijske izloženosti u ljudi opažena umanjena reakcija straha na akustične podražaje. Devet tjedana nakon izloženosti taj se učinak više nije mogao opaziti.

6.FARMACEUTSKI PODACI

6.1Popis pomoćnih tvari

Sadržaj kapsula laktoza hidrat

kukuruzni škrob, prethodno geliran talk

Kapsule

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg tvrde kapsule

Kapica i tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg tvrde kapsule

Kapica i tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

propilenglikol

jaka otopina amonijaka

kalijev hidroksid

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg tvrde kapsule

Kapica kapsule

crveni željezov oksid (E172)

žuti željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg tvrde kapsule

Kapica i tijelo kapsule

crveni željezov oksid (E172)

žuti željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 150 mg tvrde kapsule

Kapica i tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 200 mg tvrde kapsule

Kapica i tijelo kapsule

crveni željezov oksid (E172)

žuti željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 225 mg tvrde kapsule

Kapica kapsule

crveni željezov oksid (E172)

žuti željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

Pregabalin Zentiva k.s. 300 mg tvrde kapsule

Kapica kapsule

crveni željezov oksid (E172)

žuti željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tijelo kapsule

crni željezov oksid (E172)

titanijev dioksid (E171)

želatina

Tinta za označavanje

šelak

crni željezov oksid (E172)

polietilenglikol

6.2Inkompatibilnosti

Nije primjenjivo.

6.3Rok valjanosti

2 godine.

6.4Posebne mjere pri čuvanju lijeka

Ne čuvati na temperaturi iznad 30°C.

6.5Vrsta i sadržaj spremnika

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg tvrde kapsule zapakirane su u alu/alu (OPA/alu/PVC/alu) blistere kao primarno pakiranje.

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg, 75 mg, 100 mg, 150 mg, 200 mg, 225 mg i 300 mg tvrde kapsule zapakirane su u PVC/alu blistere kao primarno pakiranje.

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg i 50 mg dostupni su u pakiranjima od 14, 21, 56, 84 i 100 tvrdih kapsula.

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg, 150 mg, 225 mg i 300 mg dostupni su u pakiranjima od 14, 56 i 100 tvrdih kapsula.

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg, 200 mg dostupni su u pakiranjima od 21, 84 i 100 tvrdih kapsula.

Na tržištu se ne moraju nalaziti sve veličine pakiranja.

6.6Posebne mjere za zbrinjavanje

Neiskorišteni lijek ili otpadni materijal valja zbrinuti sukladno lokalnim propisima.

7.NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Zentiva, k.s.

U Kabelovny 130 102 37 Prag 10 Češka Republika

8.BROJ(EVI) ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET

Pregabalin Zentiva k.s. 25 mg hard capsules

EU/1/16/1166/001

EU/1/16/1166/002

EU/1/16/1166/003

EU/1/16/1166/004

EU/1/16/1166/005

Pregabalin Zentiva k.s. 50 mg hard capsules

EU/1/16/1166/006

EU/1/16/1166/007

EU/1/16/1166/008

EU/1/16/1166/009

EU/1/16/1166/010

Pregabalin Zentiva k.s. 75 mg hard capsules

EU/1/16/1166/011

EU/1/16/1166/012

EU/1/16/1166/013

Pregabalin Zentiva k.s. 100 mg hard capsules

EU/1/16/1166/014

EU/1/16/1166/015

EU/1/16/1166/016

Pregabalin Zentiva k.s. 150 mg hard capsules

EU/1/16/1166/017

EU/1/16/1166/018

EU/1/16/1166/019

Pregabalin Zentiva k.s. 200 mg hard capsules

EU/1/16/1166/020

EU/1/16/1166/021

EU/1/16/1166/022

Pregabalin Zentiva k.s. 225 mg hard capsules

EU/1/16/1166/023

EU/1/16/1166/024

EU/1/16/1166/025

Pregabalin Zentiva k.s. 300 mg hard capsules

EU/1/16/1166/026

EU/1/16/1166/027

EU/1/16/1166/028

9.DATUM PRVOG ODOBRENJA / DATUM OBNOVE ODOBRENJA

10.DATUM REVIZIJE TEKSTA

Detaljnije informacije o ovom lijeku dostupne su na internetskoj stranici Europske agencije za lijekove http://www.ema.europa.eu.

Komentari

A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z
  • Pomoć
  • Get it on Google Play
  • O nama
  • Info on site by:

  • Presented by RXed.eu

  • 27558

    popisanih lijekova na recept